Nordijske zemlje pripremaju se za najgori scenarij: Ovaj grad bi mogao biti ključan

U Kongsbergu, ključnom norveškom gradu u slučaju rata, uklonjena je prašina s atomskih skloništa, postavljen je novi satelitski komunikacijski sustav, a zajednica je s vojskom pripremila plan suradnje.

Dok se rat u Ukrajini nastavlja, zapadni dužnosnici optužuju Rusiju za brojne sabotaže i kibernetičke napade, a zbog nedavnih izjava i nepredvidive politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, mnogi se pitaju može li se Europa uopće osloniti na SAD.

Da nas zbivanja u Ukrajini trebaju probuditi, istaknuo je norveški premijer Jonas Gahr Støre za Associated Press (AP). "Moramo ojačati obranu kako bismo spriječili da se nešto slično dogodi i nama", dodao je.

Još u svibnju norveška je vlada objavila svoju prvu strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj je upozorila da se zemlja suočava s najozbiljnijim sigurnosnim okolnostima nakon Drugog svjetskog rata. "Nakon desetljeća mira za Norvešku i Europu počelo je novo razdoblje", dodala je.

Potpuna obrana: Kada se mobilizira cijelo društvo

Vlade nordijskih zemalja tako povećavaju izdvajanja za obranu, provode ponovne sigurnosne procjene i promiču koncept potpune obrane. Riječ je o pristupu koji mobilizira cijelo društvo za obranu od vojnih i nevojnih prijetnji.

Norveška je u siječnju najavila da će po prvi put od 1998. ponovno graditi atomska skloništa u novim zgradama. Švedska je vlada 2022., ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, imenovala prvog ministra za civilnu zaštitu. U slučaju rata ili prijetnje ratom, pozvani će biti građani između 16 i 70 godina, koji će morati sudjelovati u vojsci ili pomagati u spašavanju, gašenju požara, zdravstvenoj zaštiti ili na druge načine.

Sve nordijske zemlje u međuvremenu zavide Finskoj, koja ima toliko skloništa da može primiti 86 posto cjelokupnog stanovništva. Jedno od javnih skloništa u Helsinkiju može primiti čak 6.000 ljudi, a projektirano je tako da izdrži i posljedice nuklearnog napada.

Osim toga, nekoliko je nordijskih zemalja savjetovalo stanovništvu da pripreme zalihe hrane i vode za najmanje sedam dana. "Kako biste se snašli ako bi nestalo struje i vode?" pita norveški priručnik.

Kongsberg: Grad koji bi u slučaju rata mogao biti ključan

Norveške vlasti ne očekuju neizbježni sukob, ali grad Kongsberg mogao bi igrati ključnu ulogu u slučaju rata u sjevernoj Europi, piše AP.

Smješten je oko 85 kilometara jugozapadno od norveške prijestolnice Osla i ima 27.000 stanovnika. Iako na prvi pogled ne djeluje posebno, stručnjaci dobro znaju koliko je važan. Tamo se nalazi sjedište grupe Kongsberg Group koja proizvodi precizno oružje koje se trenutačno koristi u Ukrajini. Tvrtka je 2024. otvorila novu tvornicu i povećala proizvodnju naprednih raketa koje koristi više europskih zemalja.

U slučaju sukoba, grad bi također mogao ugostiti saveznike. U svibnju su se lokalne vlasti sastale s vojskom i pripremile logističke planove za potporu zapadnim vojnicima.

"Ako saveznici dođu u Norvešku, imat ćemo važnu zadaću osigurati da ih zajednica podrži", objasnio je Odd John Resser, službenik za planiranje izvanrednih situacija u Kongsbergu. Dodao je kako se općina priprema i za druge, vjerojatnije prijetnje poput ekstremnih vremenskih nepogoda, pandemija ili nestanka električne energije, poput onog koji je u travnju paralizirao Španjolsku i Portugal.

"Od Ukrajine smo naučili da mora sudjelovati cijela zajednica"

Resser je naglasio kako je glavna pouka iz Ukrajine to što je cijela zajednica bila uključena i svi su sudjelovali. Primjerice, pivovare su prešle na proizvodnju molotovljevih koktela, lokalne vlasti su u skloništima gradile škole, a tvornice oružja povećale su proizvodnju.

Potreba za boljom pripravnosti uočena je još tijekom poplava 2007. i četverodnevne vježbe prekida opskrbe strujom 2016. godine. Za gradsku vijećnicu, zdravstvene ustanove i domove za starije kupljeni su rezervni generatori i uspostavljena je satelitska veza kako bi se mogao pozvati pomoć. U slučaju kibernetičkog napada, lokalne zdravstvene vlasti jednom tjedno ispisuju i pohranjuju ključne podatke o pacijentima.

Budući da nisu znali što bi Trumpov izbor značio za Norvešku, odlučili su se za norveškog ponuđača satelitskih telefona umjesto američkog konkurenta, želeći tako osigurati nacionalnu kontrolu u izvanrednim situacijama.

"Moramo biti spremni"

Martha Turnbull, ravnateljica Europskog centra izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji u Helsinkiju u Finskoj, naglasila je da nordijske zemlje žele prvenstveno osnažiti lokalne zajednice. U krizi boce vode neće dijeliti vojska, već će reagirati lokalna zajednica. Slično funkcionira i civilna zaštita kod nas.

Matthew Redhead, stručnjak za nacionalnu sigurnost iz Kraljevskog združenog instituta za obrambene studije u Londonu, upozorava da prijetnje treba ozbiljno shvatiti i u ostatku Europe jer prijetnja iz Moskve može sezati "mnogo dalje" od susjednih zemalja.

Istaknuo je kako su obični ljudi i lokalne vlasti manje spremni za krizu upravo zato što "mislimo da nećemo biti na prvoj crti bojišnice".